Zbog velikog broja kišnih dana, praćenih niskom temperatureom, prinosi meda u Srpskoj su ispod očekivanog.
Proizvođači kažu da su prihrana pčela i preseljavanje pčelinjih društava u planinske predijele jedine opcije za opstanak ove proizvodnje. Posebno brine velika količina lažnog meda na tržištu, kojeg nije lako prepoznati.
Iako se na području Prijedorske regije pčelarstvom bavi veliki broj proizvođača, na policama mnogih prodavnica sve je više lažnog meda koji nižom cijenom privlači pažnju neiskusnih kupaca. Prijedorčani tvrde – med se kupuje od provjerenih pčelara.
Lažni med nije lako prepoznati. Najčešće ga odaje znatno niža cijena.
Iskusne pčelare, pored loše godine i slabog prinosa, zabrinjava sve veći broj uvoznog meda, čija je cijena, u odnosu na originalni potkozarski, takođe značajno niža.
“Potrošači često pitaju kako poznati taj med, ja im kažem da ni ja ne znam od čega se sastoji ali ima dosta pokazatelja. Јedan od odnovnih je ako ste u prilici da možete probati okus, taj med ćete prvo osjetiti samo da je sladak, ništa drugo, što upućuje upravo na šećer”, rekao je Rade Karanović, Udruženje ,,Prva pčela”.
Zbog posljedica loše godine, preseljavanje košnica u planinske predjele jedini je način da se umanje veliki troškovi zbog slabog prinosa meda. Rade Karanović 200 pčelinjih društava, preselio je na obronke Grmeča.
“Ako ih vozimo negdje u prirodu one onda imaju prirodni med od čega puno zavisi zdravlje pčele. Ako imaju dobru hranu onda je sigurnost da ćemo u proljeće imati jaku dobru pčelu koja će nam sigurno dati dobre rezultate”, dodao je Karanović.
Radi razvoja domaćeg pčelarstva, u Prijedoru će krajem septembra biti održan okrugli sto o temi ,,Razvoj svijesti u sredini o pčelama i pčelarstvu”.
RTRS