Iako su na području Prijedora već duži period postavljene reciklažne mreže namijenjene za odlaganje papira, kartona, plastične i najlonske ambalaže, ekološka svijest građana nije na zavidnom nivou, poručuju iz prijedorskog preduzeća Komunalne usluge.
Iz ovog preduzeća apeluju na građane da vode računa o recikliranju i poštuju načine odlaganja i razdvajanja otpada. U narednom periodu cilj je podići ekološku svijest građana i povećati količine otpada koji se recilira. Međutim, prerada plastičnog otpada, može prerasti i u unosan porodični biznis.
Prije tri godine Neđeljko Petrović, iz Nove Orlovače, rizikovao je, kupio mašine i počeo da prerađuje otpadnu plastiku i proizvodi plastične čaše za rasad. Sirovinu nabavlja sa deponija, a godišnje proizvede oko tri miliona plastičnih čaša za rasad. Plasira ih na tržište od Novog Grada do Trebinja.
Petrović kaže da se svaki trud na kraju mora isplatiti. Dodaje, da zarada nije prevelika, jer je svaka proizvodnja teška i zahtjevna.
U preduzeću Komunalne usluge recikliraju papir, najlon i pet ambalažu. Prošle godine prikupili su oko 20 tona pet ambalaže koju prodaju prerađivačima. Radi prikupljanja reciklažnog materijala, u Prijedoru je postavljeno stotinak reciklažnih mreža i 15 zelenih ostrva. Međutim, svijest građana nije na zavidnom nivou.
Zoran Bulić, rukovodilac deponija u ovom preduzeću, kaže da građani pet ambalažu bacaju u kontejnere, a oni nisu za tu namjenu, pa je tako onemogućeno pravilno razdvajanje reciklažnog materijala.
On je apelovao na sugrađane da gdje god vide reciklažnu mrežu Komunalnog preduzeća Prijedor da slobodno u nju ubace i pet ambalažu, odnosno plastične flaše koje idu dalje na obradu.
Reciklažom otpada čuva se životna sredina i produžava vijek trajanja deponije.
RTRS