U ranu zoru na Božić se iz svih pravoslavnih hramova čuju zvona, a u svečanoj odjeći se odlazi na Božićnu liturgiju. Prvi dan pravoslavnog Božića se provodi u kući, u krugu porodice, a preostala dva dana su namijenjena odlasku u goste. U rano jutro na Božić prvi domaćinima dolazi položajnik. Tako je bilo i u selu Božići, kod Prijedora.
Kod domaćina Milorada Stojnića prvi je na kućni prag došao položajnik ili položnik Ognjen Stojnić. To je po pravoslavnim običajima prijatelj kuće koji treba da kući i ukućanima obezbjedi zdravlje i sreću. Simbolički položajnik predstavlja tri mudraca koji su pratili zvijezdu sa Istoka i koji su Hrista na rođenju darovali tamjanom, zlatom i mirisom.
Ognjen je dočekan sa miloštama, a domaćica ga je posula žitom. Položajnik je domaćinu i ukućanima poželio sreću i izrecitovao zdravicu.
„Vazda se veselio, nikom loše ne želio. Sinove ženio, kćeri udavao, blaga prodavao, živ i zdrav bio, s ljudima pio. Srećno ti bilo kućno šljeme, rodilo ti svako sjeme. Sreća te zaklonila od nevremena, rđavih žena, lošega puta, čovjeka ljuta, lošeg glasa, ljutih pasa, nabujalih voda i drugih nezgoda. Da si ti živ i mi s tobom“, odrecitovao je domaćinu položajnik Ognjen.
Običaj nalaže da položajnik nakon ulaska u domaćinsku kuću prodžara vatru u peći i izgovara riječi: „Koliko varnica, toliko srećica, koliko varnica, toliko parica“.
Nakon toga sjeda na noge domaćici i ako bude miran to znači da će te godine biti mnogo pilića ispod kvočke.
Božićni običaji
Domaćin Milorad Stojnić ističe da je božićna pečenica pripremljena na Tucindan, 5. januara kako to nalažu običaji.
„Pečenica se pekla na Badnji dan, uoči Božića, a to je i najstrožiji dan posta. Djeca su uveče „pijukala“ i u slami tražila novčiće i slatkiše, te orahe i lješnjake. Uveče se naložio i badnjak, koji je usječen u šumi u ranu zoru. Nakon božićne liturgije u crkvi i dolaska položajnika običaj je nazdraviti sa ukućanima, a potom i prelomiti pogaču česnicu, u kojoj je skriven novčić”, rekao je za Anadoliju Stojnić.
Vjeruje se da će onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić cijele godine biti srećan, te da će mu godina biti rodna i berićetna. Nakon lomljenja pogače slijedi prvi mrsni obrok nakon posta. Domaćica Danica Škorić je pripremila za Božić razne đakonije.
„Pripremala sam naša tradicionalna jela, prije svega cicvaru. Svi su se ogledali u cicvari, a ko se nije vidio na njenoj površini kažu da te godine neće imati sreće. Na trpezi se našla domaća pita, pečeno pile, pečenica, kolači”, priča Škorićeva.
Stari pravoslavni običaji
Domaćini su po starom pravoslavnom običaju krckali orahe, a onaj ko je našao zdravo jezgro oraha po narodnom vjerovanju će tokom cijele godine biti zdrav i obrnuto. Običaji takođe kažu da ako na Badnji dan bude oblačno-biće rodna godina. Ako na Božić padne kiša, sve što se posadi i posije će se primiti i godina će biti rodna.
U selu Božići domaćini na božićno jutro započinju mnogo poslova. Kažu, valja se. Tako će domaćini i domaćinstvo biti napredni i bogati tokom cijele godine. Svi pravoslavni vjernici se tokom Božića pozdravljaju i otpozdravljaju sa hrišćanskim pozdravom „Mir Božiji“-„Hristos se rodi“.
Anadolija