Na području Prijedora posljednjih nekoliko godina sve je popularnija proizvodnja povrća i cvijeća u plastenicima.

Željko Reljić iz Omarske kod Prijedora već dvije decenije na 1.300 kvadrata pod plastenicima uzgaja cvijeće i povrće.

– To je naš porodični posao. Nas šestoro ukućana je uključeno u proizvodnju i zadovoljan sam, ali uspješan može biti samo onaj ko voli ovaj posao – priča Reljić.

Plasteničkom proizvodnjom od ove godine baviće se porodica Kobas iz Petrovog Gaja kod Prijedora. Nada Kobas priča da već na otvorenom prostoru uzgajaju razne ratarske kulture.

– Prije nekoliko godina uzgajali smo krastavce, ali nam je mraz napravio veliku štetu. Zato smo sada odlučili da uzgajamo presadu u plastenicima i vjerujemo da će to biti uspješnije zbog klimatskih uslova – smatra ona. Dodaje da će, ukoliko uspiju u ovom poslu, to biti značajan izvor prihoda za njenu porodicu.

– Muž mi je penzioner, jedno dijete traži posao, drugo je student, pa ako sve bude teklo po planu, proizvode iz plastenika bismo dalje prodavali – kaže Nada.

U plasteničkoj proizvodnji izvor mogućih prihoda vidi i porodica Vesne Mikić iz Petrovog Gaja, koji će plastenik podići na 100 kvadrata.

– Ja i muž smo nezaposleni. Imamo blizankinje od pet godina i dečaka od šest godina, tako da ćemo posaditi paradajz, paprike, krastavce i očekujemo neku prodaju kako bismo zaradili za djecu – rekla je Vesna.

Zbog velike štete koju je ovogodišnji aprilski mraz nanio voćnjacima pod Kozarom, i prijedorski voćari žele da se okušaju u plasteničkoj proizvodnji. Jedna od njih je Ilinka Macura koja kaže da trenutno ima oko 40 kvadrata plastenika, ali da želi da proširi ovaj oblik proizvodnje.

– Na jesen ćemo saditi luk, špinat, blitvu, salatu, a u proljeće paradajz i papriku. Znamo da je isplativo, jer možda iz voćarstva pređemo na plastenike, jer tako ćemo biti bezbjedni od mraza – ističe Macura.

Šef gradskog Odjeljenja za unapređenje poljoprivrede Tatjana Marić izjavila je da će loklana vlast, zbog velikog interesa Prijedorčana, naredne godine planirati ukrupnjavanje površine pod plastenicima.

– Sada se najviše proizvodi sadni materijal, paprika i paradajz, u manjem obimu krastavac i ostale povrtlarske kulture. Imamo i osam proizvođača cvijeća u plastenicima – kaže Marićeva i dodaje da grad Prijedor podstiče plasteničku proizvodnju na oko 50.000 metara kvadratnih.

Učestvuje 40 Prijedorčana

Grad Prijedor u saradnji sa humanitarnom organizacijom iz Sarajeva Muslim Aid realizuje dvogodišnji projekat „Podrška podizanju plastenika“.

U ovom projektu učestvuje 40 Prijedorčana koji će na po 100 kvadrata, odnosno ukupno 4.000 kvadrata tokom naredne dvije godine podići plastenike.

– Za ovaj projekat prijavilo se 127 korisnika, ali izabrali smo 40 onih koji zadovoljavaju uslove – objašnjava Marićeva i dodaje da ovaj projekat sa 40 odsto finansira grad, dok korisnici učestvuju sa 20 odsto novca.

EuroBlic