Na ovaj način, bez mogućnosti glasanja, moglo bi ostati blizu 10 hiljada osoba, a jedan od problema je i novina da će o glasanju nepokretnih lica, na osnovu prijave i validne medicinske dokumentacije, odlučivati Centralna izborna komisija – kaže Željko Škondrić i precizira da će u realizaciji oktobarskih izbora učestvovati više od 3.000 ljudi
Sada se i definitivno zna: više od 85.000 birača u izbornoj jedinici Prijedor, ne računajući glasanje putem pošte, izjašnjavaće se 12. oktobra na 130 redovnih biračkih mjesta. Na tom poslu biće angažovana i tri mobilna izborna tima, a predviđeno je i jedno biračko mjesto za glasanje u odsustvu i na nepotvrđenim glasačkim listićima.
– Precizan broj registrovanih glasača znaćemo tek 28. avgusta, nakon konačnog zaključenja biračkih spiskova – kaže predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru Željko Škondrić i dodaje da se za oktobarske izbore u Prijedoru, uz skroman pomak u broju biračkih mjesta, prijavilo 35 stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata.
– Povećanje je samo za šest biračkih mesta. Jednostavno, Centralna izborna komisija BiH, koja je to i utvrdila, nije nam dala nekakvog prostora s obzirom da su podjelu biračkih mjesta izvršili dan uoči našeg žrijebanja i susreta sa predstavnicima političkih partija koje su se kandidovale za izbore u izbornoj jedinici Prijedor koja, inače, nosi oznaku 009 B – kaže Škondrić u intervjuu za „Kozarski vjesnik“.
NIKAD VIŠE
Predstojeći izbori su aktuelizovali i pitanje nedavnih poplava, jer se, po prvi put, na ovom području, postavlja i pitanje infrastrukture?
– Primjera, s tim u vezi, ima mnogo, a jedan se odnosi i na Donje Orlovce, gdje smo dosad imali dva izborna mjesta, a upisano je oko 1.700 birača. Sada su tu, međutim, predviđena tri biračka mjesta, pa ćemo morati obezbijediti još jednu biračku lokaciju, što će i tu i na nekim drugim mjestima biti poprilično teško. Pored imenovanja biračkih odbora, nepostojanje adekvatne infrastrukture nam je, i inače, jedan od većih problema, imajući u vidu i poplavljena mjesta poput Gomjenice i Tukova. Otud i dodatna obaveza da stupimo u kontakt sa direktorima škola u tim područjima, kako bismo utvrdili da li će do oktobra biti osposobljen barem dio prostorija gdje bi mogli organizovati izbore.
Utisak je da će se za glasove birača na oktobarskim opštim izborima boriti nikad veći broj političkih subjekata?
– Takav utisak ne vara, a dovoljno ga je ilustrovati podatkom da na ovim izborima, u našoj izbornoj jedinici, učestvuje 35 političkih partija, koalicija i nezavisnih kandidata.
SVRŠEN ČIN
Koliko je, u svemu, važna informisanost birača?
– Oni, prije svega, moraju da provjere gdje glasaju pošto na jednoj biračkoj lokaciji zna biti i po pet – šest biračkih mjesta. U Osnovnoj škola „Petar Kočić“, i na samo u njoj, imamo tri do četiri biračka mejsta, a slično je u Donjim Orlovcima, Kozaruši ili Kamičanima. Dodamo li tome da ta biračka mjesta moraju da budu blizu, u jednoj zgradi, na primjer, jasno je da nam to stvara određen problem u organizaciji izbornog procesa, a da ne govorim o tome da neka biračka mjesta, zbog isključenja, nemaju ni električnu energiju. Evidentan je i problem Malog Palanšišta gdje je škola u ruševnom stanju, a nemamo drugog adekvatnijeg društvenog prostora gdje bi se mogli realizovati izbori.
Je li se moglo reagovati iz Centralne izborne komisije?
– Kao što sam već rekao, Centralna izborna komisija nam je u zadnji čas dostavila broj biračkih mjesta ne vodeći računa o našim mogućnostima tako da, jednostavno, nismo mogli da reagujemo, pošto smo bili dovedeni pred svršen čin.
BIRAČKI ODBORI STRANAČKI INTERESI
Upozoravate i na problem biračkih odbora. Koliko će oni biti stranački, a koliko stručni?
-Politički subjekti se često rukovode nekim svojim stranačkim interesima, pa imenuju lica koja nisu podobna ni pogodna za takav posao. To je poprilično naporan rad, a u okolnostima kada ni argumentacija da će neko ili nešto zaraditi „ne pije vodu“. Član biračkog odbora, ilustracije radi zaradi 80 maraka, a u obavezi je da bar pet puta dođe na određenu lokaciju radi prijema odluke o imenovanju, rješenja za obuku ili potvrde o certifikaciji i prijemu materijala. Još ako je dislociran i izvan centralne gradske zone, to su novi troškovi, plus mobilni telefon koji se mora da koristiti tokom izbora, ne vidim nekakvu finansijsku računicu, a oni često kažu: „Hajde, stavi ga da nešto zaradi“.
UČESNICI I POSMATRAČI
U ovom trenutku učestali su i kontakti sa političkim subjektima koji računaju na glasove prijedorskih birača?
– Mi smo 15. avgusta održali sastanak sa političkim subjektima, a tu priliku, osim razgovora o konstituisanju i izboru biračkih dobora, iskoristili smo da im dostavimo obrasce koji su im neophodni. To, istina, nije naša obaveza, ali smo im, svejedno, radi lakšeg komuniciranja i saradnje, dostavili nekih 12 akata. Kako se, međutim, jedan broj političkih subjekata nije odazvao pozivu mi smo im te materijale zapakovali i poslali putem pošte ili njihovog i-mejla. Ovo i iz razloga što Gradska izborna komisija u Prijedoru smatra da je u organizaciji ovih izbora partner političkim subjektima i građanima u ovim izborima, a nikako suprostavljena strana. Mislim da nam je zajednički interes da izbori proteknu u najboljem redu i u skladu sa zakonom i pravilima koja propisuje CIK.
Je li tome primjeren i broj onih koji će učestvovati ili nadgladati predstojeće izbore?
– Mi imamo 633 člana biračkih odbora i isto toliko zamjenika, pa će 1266 lica biti angažovano na otvaranju biračkih mjesta u Prijedoru. Tu još možemo dodati i 1.500 do 2.500 posmatrača, pa će tog dana (12. oktobra) biti angažovano otprilike oko tri hiljade osoba za našu izbornu jedinicu.
IZBORNE NELOGIČNOSTI
Jedan od tri mobilna tima, osim u gerijatrijske ustanove, na primjer, ranije je išao i na adrese nepokretnih lica. Sada, međutim, neće biti tako.
– Ove godine je novina da se takva lica, ako žele glasati, moraju prijaviti, popuniti obrazac i dostaviti validnu medicinsku dokumentaciju, a sve to će, uprkos nelogičnostima, biti upućeno Centralnoj izbornoj komisiji na odobravanje.
Šta je sa bolnciama, u tom kontekstu. Jesu li one zaboravljene?
– To je ono na šta naša Gradska izborna komisija, već par godina, ukazuje Centralnoj izbornoj komisiji, a da se ništa ne dešava. Tu je potrebno da dođe do promjena ili Pravila ili Zakona kako bi se licima koja se tog dana zateknu u bolnici omogućilo da glasaju na nepotvrđenim glasačkim listićima, pa, samim tim, i realizuju svoje građansko pravo.
NJih, u svakom slučaju, nije malo?
– Tog dana najmanje 300 ljudi bude u Prijedorskoj, možda hiljadu i više u Banjalučkoj bolnici, a tu su i bolničke ustnove u Zenici, Tuzli, Sarajevu, Mostaru, susjednim državama… To znači da najmanje deset hiljada ljudi, po slobodnoj procjeni, ostaje bez mogućnosti glasanja, a valjda nam je zajednički cilj da što više ljudi iskaže svoju izbornu volju.
BITNO I PREBIVALIŠTE
Predstojeći izbori nude i neka rješenja koja su ranije bila drugačije regulisana.
– Ovogodišnja novina je da će lica koja nisu upisana u birački spisak, a ranije su sa potvrdom iz CIPS-a mogla glasati na nepotvrđenim glasačkim listićima, ovaj put moći glasati samo ako imaju ličnu kartu i potvrdu o prijavi prebivališta. To su lica koja od 28. avgusta do dana izbora dobiju ličnu kartu i imaju potvrdu o prijavi prebivališta. Oni će moći da glasaju, a svi drugi koji su, na primjer, navršili 18 godina, a ne dobiju ličnu kartu do dana izbora, to neće moći učiniti.
Šta nam možete reći o odzivu mladih na izbore?
– Mi tu statistiku baš i ne pratimo, jer to, kroz analizu, više rade političke stranke. Gradska izborna komisija, i inače, nema uvida u to ko je glasao a ko nije, jer se izvodi iz centralnog biračkog spiska pakuju nakon brojanja i zatvaranja biračkih mjesta i odmah ujutru, tako zapakovani, distribuiraju u Sarajevo.
ZAKON I PRAKSA
Predstoji i obuka članova biračkih odbora?
-Mi smo u obavezi da u prvoj dekadi mjeseca septembra imenujemo biračke odbore, nakon čega slijedi obuka njihovih članova i zamjenika koja može trajati sve do izbora. Mi to, međutim, organizujemo i ranije. Dosta kandidata, naime, odustane, pa se onda vrše zamjene, a poslije obuke treba izvršiti i provjeru testiranjem i dodjelu certifikata koji je propisala Centralna izborna komisija.
CIK, kako ističete, baš i ne haje za inicijative iz opštinskih i gradskih sredina?
– Teško je donijeti generalnu ocjenu, ali hiljadu stvari i naših inicijativa oni ne uvažavaju pravdajući se time da Parlament BiH nije u stanju da to poprati. Uostalom i sama činjenica da imamo blizu 20 izmjena izbornog zakona a da nemamo zvanične verzije njegovog prečišćenog teksta dovoljno govori o toj saradnji i o tome kakvo nam je zakonodavstvo u toj sferi.
IZBORNI KANDIDATI
Za izbore u Prijedoru kandidovalo se čak 35 političkih subjekata: Zajedno za promjene (SPP, SDU, DNZ), A – SDA stranka demokratske aktivnosti, Bosansko-hercegovačka patriotska
stranka Sefer Halilović, Domovina, Savez za promjene, Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik, Vladan Marković, Unija socijaldemokrata – Unija za sve nas, Složna narodna stranka, Demokratska stranka invalida BiH, SDU BiH – Socijaldemokratska unija BiH, Socijalistička partija, Stranka pravde i povjerenja, DNS – Demokratski narodni savez – NS – SRS, Mladen Nešković, Komunistička partija, Srpska demokratska stranka – SDS – Penzioneri – PUP – Radikali – SRS RS, Partija demokratskog progresa, Socijaldemokratska partija BiH, SDA – Stranka demokratske akcije, Senad Bešić, Stranka pravedne politike, HDZ BiH – HSS, HKDU BiH, HSP dr Ante Starčević, HSP Herceg Bosne, Partija ekonomske i socijalne pravde, Hrvatska demokratska zajednica 1990, Srpska napredna stranka, Zajedno za promjene (SPP – SDU – DNZLSD), Srpska demokratska stranka, Perit Čenaj, Prva bosansko-hercegovačka stranka, Narodni demokratski pokret, Borci za pravu politiku, Seljačka stranka, Milko Stojanović i SNSD-DNS-SP.
IZBORNA KOMISIJA
Prijedorska izborna komisija, koju predvodi Željko Škondrić, ima sedam članova, a u njenom sastavu su i Suada Kolonić, Ivana Šarić, Suzana Stupar, Lazar Gajić, Hasnija Skopljak i Edin Bektić.
– Mandat Gradske izborne komisije traje sedam godina, a po kriterijumu da se na više od 50 hiljada građana bira sedam njenih članova – kaže Škondrić i dodaje da Gradska izborna komisija u izbornom periodu prima istu naknadu kao i odbornici.
– Ta naknada je u ovoj godini umanjena za 20 posto na ime Fonda solidarnosti, a u ostalom periodu je 30 posto odborničke naknade – dodaje Škondrić uz opasku da je izborni period od dana raspisivanja izbora do objavljivanja konačnih rezultata.
Tekst – Kozarski vjesnik
Foto – Aleksandar Drakulić