ZAŠTITA STANOVNIŠTVA ISPRED PLATA ZAPOSLENIH
Većina zdravstvenih ustanova žali se na opštu besparicu. Kakvi su odnosi Doma zdravlja Prijedor i Fonda zdravstvenog osiguranja – ko trpi nedostatak sredstava?
– Naša saradnja sa Fondom je dobra i svake godine potpisujemo ugovor o finansiranju izvršenih usluga. Međutim, sredstva kojima Fond raspolaže su limitirana i niža od naših stvarnih potreba. U odnosu na sredstva ugovorena sa Fondom, u porodičnoj medicini i rentgenom pružimo dva i po puta više usluga, tri puta više uradi laboratorija… To ne podrazumijeva samo rad stručnog zdravstvenog osoblja, nego i povećanu potrošnju medicinskog i sanitetskog materijala, veće nabavke reagensa, rentgen-filnova…
Suočeni sa takvim stanjem, u prvi plan stavili smo zdravstvenu zaštitu stanovnika i funkcionisanje Doma zdravlja, te donijeli odluku da lični dohoci svih zaposlenih budu na minimalnim koeficijentima, unutar platnih razreda, što je u skladu sa Zakonom o platama u zdravstvu. Opšta racionalizacija svih raspoloživih resursa na nivou Doma zdravlja je dovela do toga da mi nemamo obaveza i dugovanja prema Poreskoj upravi i prema PIU, kakvih imaju druge zdravstvene ustanove. Naše obaveze prema tim ustanovama su u okviru 60 dana, kako je i zakonski dozvoljeno. Ova zdravstvena ustanova posluje pozitivno i na polugodišnjem i na godišnjem nivou. Naši zaposleni redovno ovjeravaju zdravstvene knjižice, te redovno odlaze u penziju, kad za to steknu uslove. Znači, sami zaposleni trpe nedostatak sredstava i nikada se nije desilo da su pacijenti bili oštećeni, da nisu imali sve što je potrebno: od lijekova, medicinskog materijala. Normalno rade i laboratorija i rentgen-služba. Dobrom saradnjom sa Fondom i unutrašnjom racionalizacijom, doveli smo do toga da je Dom zdravlja Prijedor jedan od svjetlijih primjera među zdravstvenim ustanovama na nivou RS.
Šta je uzrok tolikog dispariteta između ugovorenih sredstava i obima pruženih usluga?
– Ono što nama stvara lošiju polaznu osnovu prilikom ugovaranja sredstava sa Fondom, je broj registrovanih pacijenata. Taj broj ni izdaleka ne odgovara broju stanovnika, odnosno broju onih kojima stvarno pružamo usluge. Ukupno broj registrovanih pacijenata iznosi oko 73 hiljade. Zajedno sa „Medikerom“, za kojeg cijenimo da ima oko dvije hiljade registrovanih, to je ukupno oko 75.000. U procesu registracije koji se odvija kontinuirano, uočili smo da se povećava broj registrovanih, ali i da raste broj neosiguranih lica u odnosu na broj osiguranih. Za neosigurana lica, zdravstvena zaštita ugovara se samo iz oblasti hitne službe, CRB, CRZ I HES-a. To je ono što nama stvara slabiju polaznu osnovu za ugovaranje visine sredstava sa Fondom. Hitna služba ugovara zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike Prijedora, i umjesto onih 75.000, kad bi bilo 90.000 ili više registrovanih, mogli bi ugovoriti daleko veća sredstva i za hitnu i za Centar bazične rehabilitacije, CMZ i Higijensko-epidemiološku službu. Na taj način došli bi do dodatnih sredstava kojima bi pokrili povećan broj usluga za osigurana lica.
APEL GRAĐANIMA DA SE REGISTRUJU
– Stalno apelujem na stanovniš tvo da se registruje. Desi se da izađemo na teren sa mobilnim mamografom i da na pregled dođe žena koja nigdje nije registrovana ni verifikovana, a ima uredno ovjerenu knjižicu; ili se pojavi trudnica pred porođaj, dođe prvi put da se registruje, da bi dobila uputnicu za bolničko liječenje; ili kad neko teško oboli i zatreba mu ljekar, tek onda se prvi put registruje. Mi radimo kampanje i po školama, pozivamo i preko javnih medija sve stanovnike, i osigurane i neosigurane, da se registruju i na taj način pomognu Domu zdravlja, matičnoj kući primarne zdravstvene zaštite na nivou grada da ostvari pravo na veća sredstva, jer to znači da će biti bolje i za pacijente i za zaposlene. Dakle, još uvijek ima porodica koje imaju uredno zdravstveno osiguranje, ali, nažalost, nisu nigdje registrovane, nemaju izabranog porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa. NJima Fond ovjeri knjižice, međutim, mi ih ne možemo uzeti u obzir kad ugovaramo visinu sredstava sa Fondom. Oni kad se javljaju nama za registraciju, praktično bi za tu godinu trebali biti neosigurana lica, odnosno sami snositi troškove ljekarskih usluga i zdravstvene zaštite.
RADI SE NA USVAJANJU MEĐUNARODNIH STANDARDA
Procesi sertifikacije i akreditacije su završeni?
– Mi smo uspješno prošli proces sertifikacije krajem decembra 2013. godine. Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i poboljšanje kvaliteta, sredinom januara ove godine uputila je Ministarstvu zvaničan dopis da nam izda rješenje za sertifikovanu ustanovu. Mi smo to rješenje dobili početkom maja. Setifikat nam, nažalost nije zvanično uručen ni do današnjeg dana. Putem medija saznajemo da se sertifikati uručuju nekim drugim ustanovama, koje su ih stekle poslije nas. Uz dužno poštovanje svih, ipak smo mi jedna od najvećih, tačnije, treća po veličini zdravstvena ustanova ovog tipa u RS, odmah iza Banje Luke i Bijeljine. Ne znam razlog zbog kojeg ministar još uvijek nije našao vremena da nam zvanično uruči sertifikat. Međutim, od samog čina uručenja sertifikata, daleko nam je važnije da smo sertifikovana ustanova i da je time potvrđen kvalitet naših usluga.
Ove godine, u skladu sa našim naporima da poboljšavamo kvalitet zdravstvenih usluga, prioritet je akreditacija timova porodične medicine. Akreditaciju je u šestom mjesecu prošlo 16 timova, u septembru treba proći još 12. Nadam se, do kraja godine, da će biti akreditovani Centar za bazičnu rehabilitaciju i Centar za mentalno zdravlje. Pored toga, planirali smo da ovu ustanovu sertifikujemo po međunarodnim standardima: ISO 9001 – sistem kvaliteta; za laboratoriju to je standard 15189 – specifični za akreditaciju laboratorija i, na kraju, uvođenje standarda 14,001 koji se odnosi na zaštitu životne sredine. Riječ je o naprednijim standardima u odnosu na sertifikacione standarde, i njihovo uvođenje iziskuje materijalna ulaganja. Mi smo spremni i u pogledu profesionalne usavršenosti osoblja i materijalne opremljenosti službi, jedino moramo još naći unutrašnje rezerve da to platimo.
Da li je zbrinjavanje medicinskog otpada usklađeno sa pomenutim standardom 14.001?
– To je jedno od pitanja vezanih za sertifikaciju, ali mi nismo čekali sertifikaciju. Od početka, infektivni medicinski otpad zbrinjava se prema postojećim propisima i ekološkim standardima. Dom zdravlja ima posebnu prostoriju za infektivni otpad sa klimom, sa svim onim što zahtijeva zbrinjavanje takve vrste otpada. Naše medicinsko i nemedicinsko osoblje savršeno je upoznato sa procedurama postupanja sa tim otpadom. Postoji i posebna prostorija za drugi medicinski otpad. Potpisan je ugovor sa jednom kućom iz Doboja, koja se bavi zbrinjavanjem tog otpada. Ugovorom je definisano kako se taj otpad odvozi, frekvencija dolazaka i odvoženja, tako da se na bezbjedan i siguran način rukuje kako infektivnim, tako i neinfektivnim medicinskim otpadom iz svih naših ambulanti. To je jedan od razloga zbog kojih želimo da steknemo ISO 14.001, jer svjesni smo opasnosti koje nosi sam proces rada i baratanje tim otpadom.
PROJEKAT PORODIČNE MEDICINE U ZAVRŠNOJ FAZI
Implementacija Projekta porodične medicine u Domu zdravlja Prijedor je, reklo bi se, ušla u završnu fazu.
– Projekat porodične medicine započet je 2005. godine usvajanjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Strategije razvoja primarne zdravstvene zaštite i Reforme primarne zdravstvene zaštite po modelu porodične medicine. Tadašnja Skupština opštine Prijedor donijela je Odluke o prihvatanju implementacije Projekta porodične medicine, formirala implementacioni tim i usvojila plan mreže ambulanti porodične medicine na ovom prostoru. U Domu zdravlja pristupilo se registraciji stanovništva i raspoređivanju u timove porodične medicine, a paralelno je započela edukacija iz oblasti porodične medicine svih zaposlenih. Specijalisti drugih grana, kao i medicinske sestre, prošli su potrebnu edukaciju, a ljekari opšte prakse poslani su na specijalizacije iz oblasti porodične medicine. Istovremeno je urađena projektna dokumentacija i sklopljen ugovor o finansiranju ovog projekta preko Jedinice za koordinaciju projekata unutar resornog ministarstva, opštine i Doma zdravlja, te započeo proces rekonstrukcije i izgradnje novih ambulanti. Mojim dolaskom, 2010. godine, taj proces je intenziviran: otvorene su dvije ambulante porodične medicine, laboratorijska dijagnostika, stomatološka ambulanta i pedijatrijska zaštita u Kozarcu. Slijedilo je otvaranje ambulante u Gornjoj Lamovitoj. U 12. mjesecu, timovi porodične medicine prešli su u centralni objekat u kojem je završena rekonstrukcija prizemlja gdje je smještena hematološko-biohemijska laboratorija, te prvog sprata na kojem rade timovi porodične medicine i ginekološka konsultativno-specijalistička služba. Iduće godine završena je rekonstrukcija ambulante u Brezičanima; stvoreni su uslovi za rad osam timova u zgradi stomatologije na Urijama. Sredinom decembra, otvoren je objekat u Rakelićima u kojem su dvije ambulante, od kojih za sada radi samo jedna. Nakon toga završen je drugi sprat centralnog objekta. Sami smo opremili rentgen-službu, stavili u funkciju ultrazvučnu dijagnostiku, otvorili dvije ambulante u Orlovači. Vlastitim sredstvima renovirali smo ambulante porodične medicine u LJubiji, gdje radi i stomatološka zaštita. Prije mog dolaska na čelo Doma zdravlja, bile su urađene ambulante u Bistrici, Ćeli i Hambarinama, tako da je cijelo prijedorsko područje pokriveno ambulantama porodične medicine i time je taj projekat ušao u završnu fazu.
Šta je ostalo nedovršeno?
– Ostalo je još stvaranje uslova za pružanje bolje zdravstvene zaštite u Omarskoj. Riječ je o području koje je pokrivao nekadašnji dom zdravlja Omarska, koji je, nakon integracije, ušao u sastav Doma zdravlja Prijedor. Prije integracije, to podučje je imalo kompletnu zdravstvenu zaštitu stanovništva, koja je narušena tim procesom. Danas je u objektu u Omarskoj obezbijeđena zdravstvena zaštita za osam hiljada registrovanih i verifikovanih pacijenata sa područja ovog naselja, te dvije hiljade stanovnika Lamovite i Bistrice, koji po pomoć u popodnevnim satima i noću dolaze u Omarsku, jer njihove ambulante rade samo prvu smjenu. To je negdje oko deset hiljada stanovnika. Nerijetko zdravstvene usluge u Omarskoj traže i stanovnici rubnih dijelova banjalučke opštine, jer im je bliže od doma zdravlja kojem, zapravo, pripadaju. Za sada u dvije ambulante, usluge iz oblasti porodič ne medicine pružaju četiri tima u dvije smjene. Frekvencija pacijenata je velika, stvaraju se gužve, jer te ambulante projektno nisu prilagođene uslovima porodične medicine. U istom objektu radi jedan stomatolog u prvoj smjeni, koji uz stomatološke, pruža usluge protetike. Jednom ili dva puta sedmično pruža se ginekološka zaštita sa ultrazvučnom dijagnostikom za žene registrovane kod izabranog ginekologa sa teritorije Omarske, za sve žene starije od 15 godina. Pored toga, organizovana je konsultativnospacijalistička pedijatrijska zaštita sa vakcinalnim centrom. Sedmično tri puta dolazi pedijatar. Na organizaciju svih ovih službi odlučili smo se da bismo se približili pacijentima i poboljšali nivo zdravstvene zaštite iz svih oblasti. Laboratorija se, nažalost, nalazi u staroj ambulanti, koja je neuslovna za rad. Sve ove probleme planirali smo prevazići dogradnjom jednog dijela u koji bi bila preseljena porodična medicina. Time bi se rasteretio centralni objekat u koji bi bila preseljena laboratorija. Najveći dio potrebnih sredstava, procijenjenih na oko 300.000 KM, za ovu dogradnju obezbijeđen je preko Jedinice za koordinaciju projekata pri Ministarstvu zdravlja RS.
Dokle se stiglo sa tim planom?
– Izrada projektne dokumentacije je pri kraju. Načelno smo dobili saglasnost Grada da će sufinansirati ovaj projekat, jer pored dogradnje, na postojećem objektu je potrebna rekonstrukcija krova, limarije i fasadne stolarije. U samom projektu će, u skladu sa mogućnostima, učestvovati i Dom zdravlja Prijedor. Od većih investicionih zahvata, ostala je još rekonstrukcija stanice Hitne pomoći, na kojoj je, uz pomoć Grada, zamijenjen krov, tako da sada ne prokišnjava. Nadam se da će Dom zdravlja, zajedno sa Gradom, uspjeti izdvojiti sredstva da završimo taj proces.
Uz približavanje usluga porodične medicine pacijentima, Dom zdravlja Prijedor približio je i usluge urgentne medicine.
– U Službi hitne pomoći organizovan je rad dva tima: jedan fiksni i jedan mobilni. Pored specijalista urgentne medicine su četiri doktora koji pružaju zdravstvene usluge unutar Hitne pomoći. Novina je uvođenje mobilnog tima, jer je, na bazi ranijih iskustava, ocijenjeno da je potrebno da zajedno sa mobilnom ekipom ide i doktor. To je nešto što građani Prijedora zaslužuju i imaju kvalitetnu hitnu zdravstvenu pomoć tokom 24 sata. Pored Hitne službe, koja radi u centralnom objektu, organizovan je i rad Hitne službe u Omarskoj, koja je koncipirana na drugačiji način, jer nemamo posebne doktore koji rade u Hitnoj službi, već doktori iz porodične medicine u toku dana pružaju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Noć je pokrivena dežurstvima tih ljekara, tako da smo mi tom stanovništvu osigurali zdravstvenu pomoć u toku 24 sata. Naime, radi se o razuđenom
području: recimo od Jelićke do Omarske je 14 kilometara, a Omarska od Prijedora još 25 kilometara, tako da se pokušaj da se to područje pokriva odlaskom saniteta po pozivu pokazao neefikasnim. Ovako, uz daleko manja sredstva, osigurano je sve što treba stanovništvu i to se finansira sredstvima Doma zdravlja, jer zbog malog broja registrovanih, ne možemo dobiti veća sredstva od Fonda zdravstvenog osiguranja.
Povremeno i zdravstveni radnici i stanovništvo imaju primjedbe na organizaciju Službe hitne medicinske pomoći.
– Medicinski radnici su prije svih svjesni nedostataka, ali zakon o urgentnoj medicini još nije donesen na nivou Republike. Sa aspekta struke, bolje i trajnije rješenje za grad Prijedor, za razuđeno područje koje mi pokrivamo, bilo bi formiranje urgentnog trakta unutar bolnice, pri čemu bi hitne službe ostale kao podrška, a urgentni trakt u bolnici omogućio da se sa specijalističkim kadrom i dijagnostičkim metodama mnogo više uradi na kvalitetniji način, da se promatranjem pacijenta zaključi da li je potrebna, ili nije hospitalizacija. Mislim da bi jednim ulaganjem sad u ovom trenutku, kasnije dobili mnogo više, te smanjili troškove i primarne i sekundarne zaštite, a ono što je najbitnije, postigli bi daleko veći kvalitet i daleko veću sigurnost zdravstvene zaštite za korisnike naših usluga.
SPECIJALISTIČKE USLUGE U DOMU ZDRAVLJA
Dom zdravlja pruža i određene specijalističke usluge.
– Unutar Doma zdravlja organizovana je Služba konsultativne specijalističke zaštite iz oblasti pedijatrije za svu djecu do 16 godina. Pedijatri ostvaruju i konsultativne preglede za sve timove porodične medicine za djecu iznad šest godina. Rad ove službe organizovan je i u Kozarcu i Omarskoj. Služba specijalističko-konsultativne ginekološke zaštite pruža usluge kompletne ginekološke zaštite sa ultrazvučnom i kolposkopskom dijagnostikom za sve žene
iznad 15 godina, koje su registrovane kod izabranog ginekologa. Pored Prijedora, rad ove službe organizovan je jednom ili dva puta sedmično i u Omarskoj.
Stomatološka zaštita o državnom trošku je posebna priča.
– Stomatološka zaštita u Domu zdravlja daleko je veća od onoga što omogućavaju sa Fondom ugovorena sredstva. Općenito gledano, nisu usklađeni propisani standardi i normativi sa stvarnim potrebama. Zbog toga Dom zdravlja trenutno, vlastitim sredstvima, finansira pet stomatoloških timova, jer je to mimo propisanih standarda i za njih ne možemo ugovoriti sredstva sa Fondom. No, mi smo, cijeneći potrebu stanovništva za stomatološkim uslugama, na teret vlastitih sredstava zaposlili veći broj stomatologa. U ovom segmentu rade i dva specijalista: specijalista oralne hirurgije, koji pruža usluge za cijelu regiju, te ortodont. Prema propisanim standardima, Fond nam priznaje svega oko 0,60 posto ortodonta, odnosno ugovaramo oko pola njegove plate, iako smo svjedoci kolika je potreba za ortodontskom zaštitom, s obzirom na liste čekanja da bi dijete dobilo svoj aparatić. Mi smo resornom ministarstvu predlagali snižavanje normativa, jer praksa potvrđuje potrebu za tim. U ambulanti na Urijama radi dvoje stomatologa, koji pružaju stomatološku zaštitu za odraslo stanovništvo, i tu se radi i protetika. U objektu stanice hitne pomoći rade dva stomatologa u dvije smjene. U Kozarcu stomatolog radi četiri dana, a u LJubiji jedan dan sedmično. Jedan stomatolog zaposlen je u Omarskoj. Imamo i tri stomatologa koji rade u školama, preventivno sa djecom. Očekujemo da će jedan stomatolog za preventivnu dječiju stomatologiju završiti specijalizaciju u toku ove godine.
Troškove stručnog usavršavanja ljekara snose same zdravstvene ustanove, pa i Dom zdravlja Prijedor?
– Mi smo ocijenili da, bez stalnog usavršavanja, nema ni kvaliteta zdravstvenih usluga. Sad imamo 28 specijalista porodične medicine i tri na specijalizaciji. Istovremeno imamo specijalizante iz pedijatrije, ginekologije, radiologije i medicinske biohemije. Dvoje ljudi je na specijalizaciji iz urgentne medicine. Ove godine planiramo uputiti još dvoje iz porodične medicine, te dvoje iz urgentne medicine s ciljem poboljšanja usluga službe hitne pomoći. Želimo organizovati rad u turnusima, jer najbolju zdravstvenu zaštitu iz oblasti hitne službe mogu pružiti specijalisti urgentne medicine. Pored specijalizacija, naši ljekari posjećuju seminare i kongrese, sa međunarodnim učešćem, gdje pored sticanja novih znanja, mogu da prezentuju i vlastite radove. Istovremeno se organizuju i edukacije za medicinsko osoblje sa srednjom stručnom spremom, te nemedicinski kadar. Sve to mnogo košta, i zato smo predlagali resornom ministarstvu da sva usavršavanja budu dio nacionalnog programa na nivou Republike. Oni se pravdaju nedostatkom sredstava. U sastavu Doma zdravlja Banja Luka je edukativni centar porodične medicine, tako da ljekari koji se kod njih usavršavaju istovremeno i rade. Mi smo tražili da se to omogući i našem domu zdravlja, koji ima prostor, opremu i kadar za formiranje edukativnog centra. Nažalost, nismo uspjeli doći do takvog rješenja. Uz sve ovo, izloženi smo i fluktuaciji kadra. U jednom momentu, došlo je do nedostatka ljekara u Prijedoru, tako da su zapošljavani i edukovani ljekari iz drugih sredina, koji su, čim bi im se ukazala prilika, odlazili.
IMUNOLOŠKA ZAŠTITA DJECE
U posljednje vrijeme, postala je aktuelna nabavka vakcina.
– Konsultativno-specijalistič ka služba iz oblasti pedijatrije ima obavezu da vrši vakcinaciju sve registrovane djece unutar te pedijatrijske službe. Pored toga, vrši i vakcinaciju djece koja su registrovana u „Hani“. Mi moramo osigurati takozvani hladni lanac u nabavci i transportu vekcine, obezbijediti adekvatno skladištenje do upotrebe, kao i sav potrebni materijal koji se koristi u postupku imunizacije, te obezbijediti osoblje koje to radi. Do sada nismo imali nikakvih primjedbi na sam postupak vakcinacija. Svjedoci smo nestašice petovalentnih vakcina. Fond je tri puta raspisivao tender za nabavku ove vakcine, ali se farmaceutske kuće ni jednom nisu javile. Vjerovatno zato što Fond te vakcine nabavlja po, čini mi se, 28 maraka, dok su one u privatnim apotekama blizu 80 maraka. Sve vezano za to pitanje rješava nadležna inspekcija. Mi nikada nismo davali vakcine koje se nabavljaju u privatnim apotekama, prije svega iz sigurnosnih i bezbjednosnih razloga. I pored nedostatka petovalentne vakcine, mislim da će djeca, što se tiče imunološke zaštite i vakcinalnog statusa, biti zbrinuta. Godinama smo imali kalendar vakcinacije i uspostavljen sistem vakcinalne zaštite trovalentnim vakcinama, uz koji ubod više u odnosu na petovalentnu vakcinu.
Sve ambulante pružaju zdravstvenu zaštitu na isti način, bez obzira gdje se nalaze i sve su jednako opremljene standardnim setom medicinske opreme, sve imaju apotekarske usluge i laboratorijsku dijagnostiku.
– Dogradnja objekta u Omarskoj finansiraće se kao i svi ostali radovi vezani za Projekat porodične medicine: preko Jedinice za koordinaciju projekata unutar Ministarstva zdravlja RS. To su kreditna sredstva Svjetske banke koja su namijenjena samo za porodičnu medicinu. Ne mogu se koristiti za nešto drugo. Ako mi to ne bi prihvatili za rješavanje problema porodične medicine u Omarskoj, ta sredstva bi napustila grad Prijedor.
Tekst – Kozarski vjesnik
Foto – Aleksandar Drakulić