Na prometu od 100.000 KM trgovci imaju čistih 5.000 maraka zarade, tako što kupcima ne vraćaju redovno pet pfeninga kusura.
Tvrdi to Murisa Marić, direktorica Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora, ističući da je zato veoma važno mijenjati svijest građana, kako se više ne bi stidjeli da zatraže svoje pare nazad.
– Ogroman novac se vrti na nevraćanju kusura, posebno ljeti kada dođe puno ljudi iz dijaspore i kada su radnje prepune kupaca. Građanima je banalnost da se raspravljaju zbog pet pfeninga, ali sa druge strane, trgovci kupcima ne opraštaju – govori Marićeva.
Osim ovoga, dodaje ona, nije još iskorijenjen ni problem prodaje reklamnih kesa širom Srpske, mada je to zabranjeno po zakonu.
– Sve kese koje imaju natpis i boje firme ne smiju se naplaćivati kupcima, ali u nekim trgovačkim centrima izvan Banjaluke, to još rade. Primijetili smo i da se ukrasne kese sa logom firme prodaju za čak 3,5 KM. Kupovinom ovih kesa i ostavljanjem pet pfeninga od kusura kupci trgovcima bukvalno daruju 10.000 KM na svakih 100.000 maraka prometa, a naša omladina tamo radi za platu od 400 KM – priča Murisa Marić.
Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina banjalučke regije Bogdan Marjanović kaže međutim da ne treba pretjerivati sa osudama i da je pogrešno mišljenje da se „od kusura mogu zgrnuti silne pare“.
– Nisu nama trgovci krivi za lošu ekonomsku situaciju u državi, to je prenaduvano. Čak i kada bi prodavci ostajali dužni pet pfeninga svakom kupcu, to opet ne bi bio veliki iznos, a činjenica je u stvari da dosta računa završava na 4 pfeninga što ide na „štetu“ trgovca- govori on.
U Tržišnoj inspekciji RS napominju da svakodnevno u redovnim kontrolama vrše nadzor u trgovačkim objektima i kontrolišu da li se privredni subjekti pridržavaju propisa.
Podsjećaju da je, kada je riječ o naplaćivanju vrećica, Zakonom o zaštiti potrošača RS propisano da se kesica, vrećica, torba ili poseban papir, koji služi za nošenje kupljenih proizvoda i koji ima u cjelosti ili delimično logotip, znak, slogan ili naziv proizvođača i trgovca ili upućuje na njega, smatra reklamnim sredstvom koje trgovac ne smije posebno zaračunati kupcu.
– U prethodnim godinama inspekcija je zabranjivala trgovcima naplaćivanje omota koji se smatraju reklamnim sredstvima i izricala novčane kazne, a u ovoj godini nismo imali prijava potrošača o ovom obliku kršenja zakona. Ukoliko je riječ o vrećicama bez reklamnih oznaka proizvođača ili trgovca, mogu se kao i sva ostala roba prodavati ako je za njih formirana cijena putem kalkulacije cijena i ako su zadužene u poslovnoj dokumentaciji. Takođe je neophodno izdati račun kao i za svu ostalu robu – pojasnila je portparol Inspektorata Dušanka Makivić.
Ona ističe i da se potrošači moraju edukovati kako bi znali na koji način mogu zaštiti svoja prava.
– Zakonom o zaštiti potrošača definisana su brojna pitanja koja im omogućavaju da ostvare svoja prava, ali je često nepoznavanje zakona osnovni razlog zašto potrošači ostaju uskraćeni i moraju se obraćati inspekciji – zaključila je Makivićeva.
Inspekcijske kontrole
Republička tržišna inspekcija je za prvih šest mjeseci ove godine u oblasti trgovine izvršila 1.858 kontrola. U 393 kontrole inspektori su utvrdili razne propuste, te je izrečeno 209 mjera kojima je naloženo otklanjanje propusta, dok su zbog počinjenih prekršaja izdata 364 prekršajna naloga u vrijednosti od 227.500 KM.
– Najčešće utvrđeni propusti odnosili su se na isticanje cijena, koje nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima, trgovci nisu uredno izdavali račune, nisu ažurno vodili propisane poslovne knjige i evidencije, nisu posjedovali potrebna rješenja nadležnih organa i slično – rekla je Makivićeva.
EuroBlic
Foto – ilustracija