Otkako sam upisala srednju školu nije bilo tuča, ali ima dosta svađa i vrijeđanja, pogotovo među curama. U školama nema mirnih đaka jer ako hoćeš da se uklopiš – moraš biti glasan.
Takav je, donekle, opis današnjeg prosječnog tinejdžera ako ga upitate da vam približi svoj svijet. Jer, htjeli mi to priznati ili ne, upravo je škola mjesto gdje dnevno provode dobar dio vremena i gdje su vršnjački odnosi na iskušenju.
“Ima ih koji na velikom odmoru piju pivo i to su djevojčice više nego dječaci. Pošto na odmoru ne mogu otići daleko od školskog dvorišta, to pivo donesu u školu”, pojašnjava petnaestogodišnja Gabrijela iz Gradiške.
Ona je jedan od tinejdžera s kojima smo razgovarali o odnosima koji ispunjavaju njihovu svakodnevicu. U vrijeme kada se sve češće spominje vršnjačko nasilje, a ponukani posljednjim slučajem u kojem su učestvovale maloljetne djevojčice iz Banjaluke, prosto se nameće pitanje koliko je danas, uz sve izazove modernog doba, lako, odnosne teško biti tinejdžer.
“Skoro su me zadirkivale starije cure iz škole, ali sam ih ignorisala”, dodaje Gabrijela.
Interesne sfere
Petnaestogodišnji Dejan iz Banjaluke priča da se djevojčice oblače kako stignu, a neke čak dolaze i u majicama na bretele i golog stomaka.
“Sve cure u mom razredu se šminkaju i puštaju nokte, neke ih čak i nadograđuju. Osjećam se baš glupo što nisam našminkana jer me često zezaju što ne stavljam ni maskaru ni puder jer mi mama ne da da to radim”, žali se Dajana (14) iz Prijedora.
I dok dječake zanimaju sport i kladionica, djevojčice su, kažu, najviše zainteresovane za šminkanje, sređivanje i kako izaći negdje gdje dolaze stariji. Dječacima su uzor sportisti, a djevojčicama uglavnom neka srednjoškolka koja je na lošem glasu ili pjevačice poput Jelene Karleuše.
“Imam curu već duže vrijeme. S prijateljima idem u kladionicu svakodnevno, a skoro cijeli dan provodim na društvenim mrežama, pa čak i na času često ispod klupe zavirim u telefon da provjerim Facebook i Instagram”, iskren je Predrag (15) iz Banjaluke.
I mnoge srednjoškolke, kažu, imaju momke, a i momci cure, s kojima uglavnom idu u šetnju, na kafe, i to do, najčešće, 22 časa.
“Nekad pobjegnemo sa časa i odemo na kafu. Volio bih da mogu ostati u gradu bar do jedan poslije ponoći, ali mi roditelji ne dozvoljavaju da ostanem duže od 21. Tražio sam i veći džeparac od njih, ali mi nisu dali”, žali se srednjoškolac Dejan iz Banjaluke.
Srednjoškolci nerijetko smatraju da ih roditelji ne razumiju, povjeravaju se vršnjacima, pa roditelji i ne znaju šta se dešava u životu njihove djece.
Virtuelni svijet
Takođe, stručnjaci ističu uticaj medija i virtuelnih društvenih mreža, u kojima djeca, kako kažu, borave doslovno kao u paralelnom univerzumu u kojem važe neka druga pravila.
“Danas djeca sopstvenu vrijednost mjere likeovima, shareovima, followerima jer nemaju drugih prilika da se izraze, dokažu i ispolje svoje potencijale. Tako dobijaju pažnju koja im je potrebna. To je često i motiv kada se radi o vršnjačkom nasilju, neka djeca time privlače pažnju vršnjaka i kao da pokušavaju da objave svoje postojanje”, ističe psiholog Aleksandra Štrbac iz “Zdravo da ste”, te dodaje da je drugi problem u tome što ne znaju kako da rješavaju konflikte i kako da nenasilno komuniciraju. Oni nemaju podršku u izazovnim razvojnim situacijama u kojima se nađu, pa onda primjenjuju ponašanje koje ih kao model okružuje.
Na naše pitanje da li imaju Facebook i Instagram profil, svi do jednog su digli ruke govoreći da se to podrazumijeva. Uz sve to, psiholog Aleksandar Milić ističe da su i njihovi roditelji, kao robovi modernih tokova često pred ekranom.
“Previše vremena provode pred ekranom, okupirani, i jedni i drugi. Svako gleda svoj sadržaj i pošto im se razlikuju interesovanja i sistem vrednovanja dolazi do međusobnog kritikovanja i zamjeranja, što dovodi do konflikta”, pojašnjava Milić.
Dodaje da su u školama potrebne edukacije te rad sa roditeljima koji su prepušteni neznanju i metodom pokušaja i pogrešaka, koja najsporije daje rezultate, žele vaspitati djecu.
“Neophodne su zajedničke aktivnosti u porodici i tople žive riječi”, naglašava on.
Riječ psihologa
Aleksandra Štrbac
Danas djeca sopstvenu vrijednost mjere likeovima, shareovima, followerima jer nemaju drugih prilika da se izraze, dokažu i ispolje svoje potencijale.
Aleksandar Milić
Previše su pred ekranima, okupirani, i djeca i roditelji. Svako gleda svoj sadržaj, a razlikuju im se interesovanja pa dolazi do međusobnog kritikovanja i zamjeranja, što dovodi do konflikta.
Mimi Mercedes i mama u BMW-u
Andrei, koja pohađa prvi razred srednje škole u Banjaluci, uzor je pjevačica Mimi Mercedes, a Tijanu Ajfon, kaže, ne voli ama baš nikako jer misli da su njih dvije dva različita svijeta.
“Jedna djevojka priča po školi kako ima pet ormara odjeće i da joj mama vozi BMW samo kako bi privukla pažnju, pravi se da je bogata”, smatra Andrea.
Nezavisne novine