Na suđenju za zločine počinjene u Prijedoru, Državno tužilaštvo je predložilo ulaganje materijalnih dokaza o širokom i sistematičnom napadu u ovoj općini, statusu optuženih, kao i radnjama za koje im se sudi.
Tužilac Sedin Idrizović je kao materijalne dokaze predložio niz dokumenata Predsjedništva Republike BiH i Srpske Republike BiH o proglašenju ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, kao i odluke o formiranju Skupštine srpskog naroda, kojoj je cilj bilo državno razgraničenje od nesrpskog stanovništva u BiH.
Kao dokaz su predloženi i brojni zapisnici i stenogramske bilješke s održanih skupština i sastanaka Srpske demokratske stranke (SDS), a koji se, između ostalog, tiču mobilizacije na području Prijedora.
Dnevnim izvještajima iz logora Manjača iz ljeta 1992. godine, kako je rekao Idrizović, dokazuje se da je 1.331 zatvorenik prebačen iz Omarske na Manjaču. U dokumentu Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor koji je predložen govori se, prema Idrizoviću, o formiranju sabirnih centara Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Set dokaza koje je predložio Idrizović tiče se dokumenata o ekshumaciji, obdukciji i utvrđivanju smrti oštećenih Dede Crnalića, Nihada Bašića, Nezira Kraka i drugih.
Među uloženim dokazima su i izvodi iz vojne evidencije za optužene Darka Mrđu, Zorana Babića i Radenka Marinovića, kojima se sudi za učešće u progonu bošnjačkog stanovništva u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS). Na teret su im stavljena ubistva, prisilni nestanci i nečovječno postupanje 1992. godine.
Na ročištu zakazanom za 12. januar 2018. planirano je da se Odbrane izjasne o predloženim materijalnim dokazima i da iznesu plan svojih dokaza.
BIRN